Ovaj mačak čuva tajne osmanske palate: Šerbet je naslednik mačje dinastije, privlači pažnju celog sveta i voli da pozira turistima (FOTO)
Dodajte Kurir u vaš Google izborMačke zauzimaju posebno mesto u islamskoj tradiciji i kulturi, u kojima se vekovima neguje poseban odnos prema ovim životinjama. Njihovo prisustvo bilo je posebno izraženo u osmanskom društvu, u kom su se mačke smatrale čistim životinjama koje donose blagoslov u dom. Zbog toga su slobodno boravile u dvorištima, džamijama, školama i palatama, gde su o njima svi brinuli.
Poštovanje prema mačkama u muslimanskom svetu delom se povezuje sa predanjima o proroku Muhamedu, kojem se pripisuje posebna naklonost prema ovim životinjama. Najpoznatija je priča o Muezi, mački koja je navodno bila ljubimica proroka Muhameda. Prema legendi, Muhamed je toliko voleo svoju mačku da je, kada je zaspala na rukavu njegove odeće, odsekao rukav umesto da je probudi.
U Osmanskom carstvu odnos prema mačkama dobio je i praktičan oblik. U gradovima su postojale česme i skloništa za životinje, dok su stanovnici ostavljali hranu i vodu za mačke i druge životinje. Mačke su bile cenjene i zbog svoje korisne uloge u suzbijanju miševa i pacova, posebno u skladištima hrane, bibliotekama, verskim ustanovama i palatama.
Ovaj odnos prema mačkama u Turskoj sačuvao se do danas. Posebno u Istanbulu, mačke su sastavni deo gradskog života: mogu se videti na ulicama, trgovima, u dvorištima džamija, restoranima, kafićima i drugim javnim prostorima. Građani ih hrane, ostavljaju im vodu i prave im skloništa, pa su postale svojevrsni zaštitni znak grada. Njihov slobodan život u prostoru palate Topkapi predstavlja jedan od najzanimljivijih primera te vekovne povezanosti ljudi i životinja.
Pogledajte u galeriji fotografije istanbulskih mačaka:
Šerbet
Palata Topkapi, koja datira iz 15. veka, nastavila je da neguje svoje tradicije, a čuvar tih tradicija danas je mačak po imenu Šerbet, odnosno Slatkiš. Poznat po svom mirnom, gotovo gospodskom držanju, Šerbet je privukao svetsku pažnju dok se sa lakoćom kreće kroz istorijske prostore palate, sporim i sigurnim korakom princa.
Mačja vrata u odajama karaagalara u haremu istanbulske palate Topkapi izgrađena su u osmansko doba kako bi mačkama omogućila slobodno kretanje po palati, a njihova restauracija završena je 2025. godine. Time je ponovo oživljen prolaz kojim sada mogu da se kreću mačke koje žive u palati, među njima i Šerbet, unuk mačke Milejim, kao i druge mačke u palati.
Pogledajte u galeriji fotografije Šerbeta u palati Topkapi:
Karaagalari su bili muški službenici osmanskog dvora koji su obavljali različite dužnosti u haremu. Mačja vrata, koja vode u njihove odaje, obnovljena su prema prvobitnom izgledu, omogućavajući mačkama da prolaze kroz harem i tako stižu do različitih delova palate kao što su to činile pre više vekova. Ovaj istorijski prolaz, skriven u raskošnoj arhitekturi harema, vekovima je bio deo svakodnevnog života dvora i predstavlja simbol odnosa Osmanlija prema životinjama i brige o kućnim ljubimcima.
Završetkom višegodišnjih konzervatorskih radova i opremanja harema, odaje Karaagalara, koje su istorijski služile kao stambeni prostor za službenike zadužene za bezbednost sultana i njegove porodice, otvorene su za posetioce. Obnova ovog ranije skrivenog dela palate trajala je više od deset godina.
Ilhan Kocaman, načelnik odeljenja palate Topkapi, objasnio je da odaje karaagalara zauzimaju važno mesto u društvenom i svakodnevnom životu palate.
"Ženske službenice nazivane su carijama, dok su muški poslužitelji nazivani karaagarima ili zulfli baltadžijama. Sistem karaagara, koji je postojao i u drugim društvima, a bio prisutan i u osmanskom periodu, funkcionisao je kao stalna službena jedinica u palati Topkapi“, rekao je Kocaman.
Kocaman je naglasio da su kućni ljubimci bili sastavni deo života u palati, gde su se slobodno kretali i boravili unutar harema.
"Među životinjama koje su držane u palati posebno su se isticale mačke. Kao znak saosećanja i milosrđa, ove životinje dovođene su u palatu i bilo im je dozvoljeno da borave u blizini ljudi. Ljudi su ih držali uz sebe. Kako bi im se omogućilo lakše kretanje, ispod glavnih vrata postavljena su posebna mala vrata za njih", naglasio je.
Kocaman je rekao da istorijski zapisi i minijature pokazuju da su kućni ljubimci bili deo društvenog života u Osmanskom carstvu.
"U drugom dvorištu nalaze se pojilice za gazele. Znamo da su se, osim domaćih životinja, ovde držale i druge životinje. Naši preci su za njih obezbedili odgovarajuću infrastrukturu, a ovi prostori su danas otvoreni za posetioce“, naveo je.
Milejim, mačka koja je godinama živela u palati Topkapi, ali je nestala, dugo je koristila mačja vrata u ovim odajama. Danas kroz njih ponovo prolaze njen unuk Šerbet i druge mačke.
Pogledajte u galeriji fotografije mačaka kao stanovnika palate Topkapi:
Šerbetova opuštena interakcija sa zaposlenima i posetiocima palate i elegantno poziranje za fotografije nisu prošli nezapaženo. Brzo je postao prava internet senzacija, sa brojnim objavama na društvenim mrežama koje prikazuju njegov svakodnevni život u Topkapiju. Turisti i ljubitelji životinja širom sveta dele njegove slike i snimke, čime je ovaj neobični stanovnik palate stekao globalnu popularnost i dodatno skrenuo pažnju na bogatu istoriju ovog mesta.
Mačke iz palate održavaju neraskidivu vezu između prošlosti i sadašnjosti. U ovom tihom kontinuitetu, gde se jedan život nadovezuje na drugi, duh osmanskog dvora opstaje ne samo u arhitekturi i predmetima, već i u plemenitom prisustvu malih stvorenja koja ga nastanjuju.
Kosooka Gli
Aja Sofija, jedna od najpoznatijih istanbulskih znamenitosti, više od 16 godina bila je dom mački Gli, koja je vremenom postala jedna od njenih najpoznatijih stanarki. Posetioci su je svakodnevno viđali kako se slobodno kreće među vekovnim zidovima, a njeno posebno držanje, način hoda i karakter učinili su je drugačijom od ostalih mačaka koje su tu boravile.
Pogledajte u galeriji fotografije mačke Gli:
"Normalno je da vidite mačke i oko Aja Sofije, i unutra. Ipak, Gli je nešto posebno. Način na koji pozira i hoda, način na koji se ponaša, potpuno su drugačiji od ostalih mačaka, pa i od njene sestre Kizim“, istakla je Umut Baheči, bivši turistički vodič iz vremena dok je Aja Sofija bila muzej. Prema njenim rečima, i samo ime savršeno je opisivalo ovu mačku, jer Gli znači "ujedinjenje, zajedništvo ljubavi".
"Bez obzira na religiju, boju kože ili pol, svi se nasmeše kada upoznaju Gli", rekla je Umut.
Gli je bila prava turistička atrakcija. Volela je ljude, nije se plašila stranaca i uživala je u maženju. Početkom 2020. godine, međutim, Umut je primetila da je bila povučenija i tužna. Nedavno joj je uginula sestra Kizim, sa kojom je provodila dane u Aja Sofiji, pa je Gli ostala sama.
Njenu slavu dodatno je proširio jedan susret 2009. godine. Tokom posete Istanbulu, tadašnji američki predsednik Barak Obama prošetao je Aja Sofijom u društvu turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i ugledao Gli i njenu sestru Kizim. Kada ju je podigao u naručje, trenutak su zabeležili brojni zvanični fotografi, nakon čega je Gli postala poznata širom sveta i dobila sopstveni profil na Instagramu.
Ipak, njeno ime nije bilo planirano. Jedan od restauratora Aja Sofije želeo je da je nazove Grey, odnosno Gri, zbog njenog izgleda. Međutim, mačka je svima bila toliko simpatična da su počeli da joj tepaju Gli, pa je to ime na kraju ostalo.
Barak Obama u poseti Istanbulu upoznaju mačku Gli:
Gli je imala brata Petija i sestru Kizim, majku Sofiju, kao i svoje jedino mače, koje je sve nadživela. Mače je povređeno kada ga je udario jedan od brojnih turističkih autobusa, nakon čega ga je tadašnji menadžer muzeja odveo na uspavljivanje.
Sa odlukom da Aja Sofija u julu 2020. godine ponovo bude pretvorena u džamiju, vlasti su dozvolile da Gli ostane u svom domu. Ipak, njeno zdravlje se ubrzo pogoršalo. Od kraja septembra lečila se u privatnoj veterinarskoj klinici, ali je 7. novembra 2020. godine uginula od starosti, u 16. godini.
Gli je sahranjena na posebnom mestu u bašti Aja Sofije. Tako je mačka sa blistavo zelenim, ukrštenim očima, koja je godinama dočekivala i ispraćala hiljade posetilaca, zauvek ostala deo istorije ove legendarne građevine.
Bonus video: